Zamisli da vodiš svesku u koju zapisuješ sve prodaje čokolade u svojoj prodavnici. Svaki put kada neko kupi čokoladu, ti to zapišeš. Kada popuniš jednu stranicu, krećeš novu. Slično tome funkcioniše i blockchain — samo što je to digitalna sveska, i to ne u rukama jedne osobe nego je svi u mreži imaju i čuvaju istu kopiju.
Blockchain je lanac povezanih blokova u kojem je svaki blok zbir podataka (obično transakcija), i svi blokovi su povezani tako da ih je skoro nemoguće naknadno promeniti ili obrisati.
Zamisli da Marko želi da pošalje novac Jovani. On šalje zahtev blockchain mreži: "Šaljem 1 bitcoin Jovani".
Računari širom sveta (čvorovi) proveravaju:
Transakcija ulazi u blok zajedno sa drugim transakcijama koje su se desile u isto vreme.
Novi blok dobija jedinstveni hash kod i povezuje se sa prethodnim blokom. Tako nastaje lanac blokova — blockchain.
Kada se blok doda, niko ga više ne može promeniti bez saglasnosti većine mreže.
Svaki blok ima svoj hash kod — kao ličnu kartu. Promenom podataka menja se i hash, čime blockchain otkriva pokušaj prevare.
Primer:
Podatak: "Marko šalje Jovani 1 BTC"
SHA-256 Hash: 92fj38dk1j... (jedinstveni niz brojeva i slova)
Rudari rešavaju matematičke zadatke kako bi dodali blok u lanac i za to dobijaju nagradu (npr. bitcoin). Ovo se zove Proof of Work.
| Prednosti | Mane |
|---|---|
| Sigurnost podataka | Velika potrošnja energije |
| Transparentnost | Spora obrada transakcija |
| Nezavisnost | Regulativna neizvesnost |
Blockchain je kao digitalna sveska koju svi u mreži čuvaju i proveravaju. Teško je prevariti sistem jer bi svi morali da se prevare odjednom — što je skoro nemoguće. Zato mnogi kažu da je blockchain tehnologija "internet poverenja".
KNJIGA ZNANJA